„Green Montenegro International Film Fest (GMIFF) – kulturološki i ekološki fenomen u Crnoj Gori“

„Green Montenegro International Film Fest (GMIFF) – kulturološki i ekološki fenomen u Crnoj Gori“ – tema je o kojoj se u Kući Pekića u Šavniku razgovaralo uoči otvaranja X – jubilarnog izdanja ove jedinstvene filmske smotre u Crnoj Gori, koji se organizuje u Nacionalnom parku Durmitor, jednoj od najljepših prirodnih cjelina u Evropi. To je bila prilika da se panelisti okruglog stola: dr Marija Sarap, generalna direktorica Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija, Tamara Brajović, generalna direktorica Direktorata za klimatske promjene i zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Slobodan Marunović, umjetnički direktor GMIFF, ukažu na značaj tog Festivala za Crnu Goru, ne samo u estetskom – umjetničkom smislu, već i da ukažu na njegov doprinos ekološkom identitetu države, što je vidljivo, prije svega, na polju podizanja nivoa odgovornosti i znanja o potrebi zaštite i očuvanja životne sredine i daljih pravaca razvoja kulture, obrazovanja i društvenog aktivizma, koji se oslanjaju na te postulate.

Sa okruglog stola je inicirana ideja da Kuća Pekića i Šavnik ubuduće budu uključeni u ovu ekološku filmsku priču i to kao stalna adresa njegovog off programa, posebno edukativnih. Šavnik sa svojom okolinom to zaslužuje kao netaknuti prirodni dragulj. Uz to, ovaj kraj ima bogatu kulturnu baštinu i postojbina je brojnih poznatih kulturnih stvaralaca, što otvara mogućnosti održivog razvoja ovog kraja u oblastima: kulture, turizma i ekologije.

Dr Marija Sarap iz Ministarstva kulture i medija nije krila zadovoljstvo da je eho cijele ove filmske priče, koja je pokrenuta u Podgorici, danas krenuo iz Kuće Pekića – prelijepog, rezidencijalnog i kreativnog centra, put obala Crnog jezera u Žabljaku, gdje će se desiti novo rađanje GMIFF-a. Ona je kazala da su producenti i organizatori ovog Festivala, od prvog dana vjerovali u njegov uspjeh, počev od slogana, do insistiranja na „ekologiji duše“ koji je, prema njenoj ocjeni, vrlo čudnovato koristilo u formatiranju Festivala.

Kada se danas osvrnemo na desetogodišnji program GMIFF-a u svim kategorijama filmova, imamo osjećaj da smo ušli u neku pozitivnu elementarnu nepogodu koja nas je, onako „oprala i oduvala“ i prosto smo postajali drugačiji nakon tih filmskih projekcija i pratećih programa. U tome jeste kulturološki aspekt GMIFF-a, jer kroz njegov repertoar doživljavali smo svoje sopstvo jer bivate ono što nijeste znali da zapravo jeste i da to sve što postoji oko nas ili u nekim drugim djelovima svijeta, se zbiva tu negdje - pred vašim očima, u ambijentu koji nalaže da se ponašamo ne samo sa poštovanjem, već da se i postidimo onoga što smo bili prije dolaska na Crno jezero i na ovaj Festival. To je ambijent u koji dolazimo da bismo imali unutrašnji mir i koji pruža mogućnost da izađemo iz diskursa jurenja za obavezama i da se saberemo u sebi, barem taj jedan - jedini dan ili u tri večeri, koliko traje ovaj Festival, zaključila je dr Sarap. Ona je kao direktorka Direktorata za kreativne industrije u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore, podvukla značaj Rezidencijalnog haba Kuća Pekića u Šavniku, koji od ove godine okuplja ljude - kreativce, a da pritom mnogi od njih do tada i nijesi znali za ovaj divni objekat.

Sarap je najavila da će u Kući Pekića umjetnici i ubuduće moći da organizuju kreativne radionice jer objekat posjeduje sve infrastukturne uslove za njihovu kreativnost i boravak.

U ovom objektu, umjetnici će moći da iznjedre sve one scenarističke niti, koje se kasnije uklapaju u projekte, uključujući i one festivalskog karaktera, poput GMIFF-a. Pitanje finansiranja dobrih ideja neće biti više upitno i svi oni koji su bili sumnjičavi prema toj našoj odluci, definitivno za to neće imati imati prostora. To potvrđuje i ovogodišnje izdanje GMIFF Festivala, koji je na svjetskim filmskim Network mrežama visoko pozicioniran, ocijenila je Sarap. Ona je podsjetila na raniju ideju da se GMIFF održi na još nekoliko lokacija van Žabljaka, kao i niz drugih predloga iz oblasti kulture, a koje su najčešće odlagane za neko kasnije vrijeme, što prema njenom stavu sada to neće biti praksa. Sarap cijeni, da ako se oko dobrih ideja iz oblasti kulture, pored kulturnih poslenika i institucija, što im po vokaciji pripada, uključe i sektori turizma i ekologije, sve sumnje i nedoumice oko njihove nerealizacije će biti izbjegnute i, u konačnici svi će biti u benefitu.

 Spoj u trouglu: kultura – turizam i ekologija, mora nas dovesti do rezultata i rasta u tim oblastima i sigurna sam da će biće nezaustavljiv, cijeni dr Sarap.

I Tamara Brajović, direktorka u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, takođe je ukazala na značaj poruke koja je upućena iz Kuće Pekića, postojbine proslavljenog književnika i scenariste, o integraciji projekata kulture, turizma i ekologije na području tzv. Durmitorskog prstena, a koji je iniciran iz šavničkog Centra za kulturu, sport i medije. Brajović je pozdravila tu ideju kao značajnu i ukazala na potrebu povezivanja durmitorskog kraja – kojem uz Žabljak i Šavnik, pripada i predio Pive, predjeli koji obiluju potencijalima koje treba adekvatno valorizovati.

Dobre ideje moraju da uspiju, što potvrđuje i GMIFF Festival, koji pored njegove umjetničke svrhe, otvara važne teme o očuvanju prirode. Za deset godina njegovog postojanja, kroz festivalsku – kulturološku prizmu pružena nam je mogućnost da pričamo o prirodi i svemu onom što nam je darivala, na jedan potpuno drugačiji način. To je veliki resurs ovog Festivala, jer uz njegov repertoar u XXI vijeku imamo prostora da se glas o očuvanju prirode i njenih resursa daleko i na poseban način čuje. Ključno rješenje za očuvanje prirode nalazi se u povezivanju sa kulturom. U tom kontekstu, Festival je ove godine odlično koncipiran i prvi put u Crnoj Gori imamo da se projekcije prate sa slušalicama kako bi ispoštovali zakonitosti prirode i srce Nacionalnog parka. Organizatorima je to bio sigurno veliki izazov, koji su oni uspješno savladali i zbog toga ćemo svi zajedno imati bolji utisak i filing, tj. bolje ćemo se povezati sa prirodom i božanstvenim prostorom koje Crno jezero kao tako daje. Uz filmsku energiju prepunu poruka, a sa željom da se povezujemo, Ministarstvo će zajedno sa organizatorom Festivala i lokalnim zajednicama, i dalje intezivno raditi na zaštiti biodivirziteta. Praksa je nažalost, te naše namjere često prepoznavala kao biznis barijere i zabrane. To nije zabrana već poštovanje posebnih uslova koje priroda u određenim prostorima traži, što je ujedno nova mogućnost za zaštićena područja, u skladu sa evropskim direktivama. To će kao krajnji cilj imati bolji život i bolju ponudu Crne Gore kao ekološke države. Moramo učiniti maksimalne napore da te dobre ideje prepoznamo suštinski, a ne samo na papiru, te da prepoznamo kako građani ovog kraja mogu da predstave svoje proizvode kojih je mnogo. Te potencijale moramo prepoznati i evidentirati. Ovaj razgovor u Šavniku je ujedno i inicijacija značajnih ideja koje otvaraju vrata novim mogućnostima, u skladu sa ekosistemskim uslugama koji nam priroda daje, poručila je Brajović.

Slobodan Marunović, umjetnički rukovodilac GMIFF-a podsjetio je na vrijeme inauguracije tog Festivala na konceptu ekologije duha , kao i na njegovu genezu koja ga je uvrstila u sam vrh prestižnih festivala ove vrste u svijetu.

 U početku, prema tom našem konceptu, bilo je malo podozrenja. Kasnije, ta ekologija duha je prepoznata na svjetskim festivalima u: Evropi, SAD i Aziji, gdje je data velika važnost našem Festivalu kao jedinstvenom u svijetu, koji ima tu kategoriju. Ovaj Festival je prije nekoliko godina primljen u asocijaciju Network film Fest i svrstan u 31 najvažnih ekoloških festivala, kazao je Marunović. On je podsjetio da GMIFF ima nekoliko kategorija: Zaštita životne sredine, Ekologija duha, Promotivni turistički filmovi skrivenih destinacija na planeti, Studentski filmovi i autorski filmovi koji se bave ili prirodom ili čovjekom. Marunović je istakao i saradnju sa Ministarstvom prosvjete, kroz koju je postignut dogovor da sve filmove sa Festivala odgledaju učenici i studenti.

Marunović cijeni da Šavnik doživljava renesansu, kada je u pitanju kultura.

Njena infrastuktura se popravila sa rekonstrukcijom Kuće Pekića. I Centar za kulturu je fantastičan – njega treba samo malo tehnički osposobiti sa pratećim objektima i ustanoviti redovne repertoare i manifestacije. To je potrebno ovom narodu jer jednostavno ovaj čovjek iz Šavnika, ima potpuno iste potrebe, i duhovne i fizičke kao onaj iz Seula ili Njujorka. Povezuje ih ono najsvetije - stvaralaštvo i kultura. Mi smo nažalost, u godinama koje trenutno živimo, prave vrijednosti izgubili i na nama je da ih vratimo, kako bi nas učinile dostojnim života kojeg živimo, zaključio je Marunović

Jugoslav Jakić, predsjednik Opštine Šavnik istakao je da je lokalna zajednica posvećena razvoju kulture što se, kako je rekao, vidi kroz organizovanje brojnih događaja i manifestacija.

Na tom polju opredijeljeni smo da još više radimo ubuduće jer želimo da napravimo jedan koncept koji će probuditi ovaj grad u stvaralačkom smislu. Što se tiče ekologije i tu imamo isto opredjeljenje. Ovo je netaknuti kraj Crne Gore. Sada je zaista prilika da se očuva kao takav. Nije evidentirana devastacija prostora, kao što imamo nažalost, situacije u nekim drugim krajevima Crne Gore. To će biti u fokusu naših politika da se to negdje prepozna, sačuva i valorizuje. Lokalna uprava će uvijek dati podršku projektima iz oblasti kulture, ekologije i zaštite sredine, poručio je Jakić.

Okruglom stolu u Kući Pekića, prisustvovao je Don Hi Čan, ministar kulture Seula, koji već nekoliko godina dolazi na GMIFF Festival, očaran njegovom temom, ljepotama i kulturnim blagom Crne Gore.